Prema WHO, vjerojatnije je da će žene dobiti recept za psihotropne lijekove za uobičajena stanja mentalnog zdravlja prije nego muškarci. Također se primjećuju da će žene češće nego muškarci tražiti pomoć od svog liječnika primarne zdravstvene zaštite za uobičajena stanja mentalnog zdravlja.

Žene imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati depresija nego muškarci. Depresija se može javiti u bilo kojoj dobi.

Neke promjene raspoloženja i depresivni osjećaji javljaju se s normalnim hormonalnim promjenama. Ali same hormonalne promjene ne uzrokuju depresiju. Drugi biološki čimbenici, naslijeđene osobine te osobne životne okolnosti i iskustva povezani su s većim rizikom od depresije.

Depresiji doprinosi:

1. Hormonske promjene tijekom puberteta mogu kod nekih djevojaka povećati rizik od razvoja depresije. Međutim, privremene promjene raspoloženja povezane s fluktuirajućim hormonima tijekom puberteta su normalne i ne uzrokuju depresiju.
2. Predmenstrualni sindrom (PMS), odnosno simptomi poput nadutosti trbuha, osjetljivosti dojki, glavobolje, tjeskobe i razdražljivosti su manji i kratkotrajni. Manji broj žena ima teške simptome koji im ometaju normalno funkcioniranje u nekim područjima života. U tom trenutku PMS može prijeći granicu u predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD) — vrstu depresije koja općenito zahtijeva liječenje. Točna interakcija između depresije i PMS-a ostaje nejasna. 
3. Hormonske promjene tijekom trudnoće mogu utjecati na raspoloženje. Druge okolnosti također mogu povećati rizik od razvoja depresije tijekom trudnoće kao što su promjene načina života ili posla ili drugi životni stresovi, problemi u vezi, prethodne epizode depresije, postporođajne depresije ili PMDD-a, nedostatak socijalne podrške, neželjena ili neželjena trudnoća, pobačaj, neplodnost, prestanak uzimanja antidepresiva.
4. Nakon poroda mnoge majke su tužne, ljute i razdražljive te doživljavaju napade plača ubrzo nakon poroda. Ovi osjećaji – koji se ponekad nazivaju i baby blues – normalni su i obično nestaju unutar tjedan ili dva. Ali ozbiljniji ili dugotrajniji osjećaji depresije mogu ukazivati ​​na postporođajnu depresiju, osobito ako znakovi i simptomi uključuju češći plač, nisko samopoštovanje, anksioznost, problemi sa spavanjem, nemogućnost brige za svoju bebu, misli o ozljeđivanju vaše bebe, misli o samoubojstvu.
5. Rizik od depresije može se povećati i tijekom prijelaza u menopauzu, stadij koji se naziva perimenopauza, kada razine hormona mogu nepravilno fluktuirati. Rizik od depresije također može porasti tijekom rane menopauze ili nakon menopauze – oba puta kada su razine estrogena značajno smanjene. Većina žena koje imaju neugodne simptome menopauze ne razviju depresiju. Ali isprekidan ili loš san, anksioznost, stresni događaji, debljanje ili viši indeks tjelesne mase, menopauza u mlađoj dobi, menopauza uzrokovana kirurškim uklanjanjem jajnika mogu izazvati depresiju.
6. Životne okolnosti i kulturni faktori stresa također mogu igrati ulogu. Čimbenici koji mogu povećati rizik od depresije kod žena uključuje neizvjesnost u pogledu budućnosti i smanjeni pristup resursima zajednice i zdravstvene skrbi, zatim preopterećenost poslom i seksualno ili fizičko zlostavljanje.
7. Žene s depresijom često imaju i druga stanja mentalnog zdravlja koja također trebaju liječenje, kao što su anksioznost, poremećaji u prehrani i zlouporaba droga ili alkohola. 

Iako se depresija može činiti neodoljivom, postoji učinkovito liječenje. Čak se i teška depresija često može uspješno liječiti. Potražite pomoć ako imate bilo kakve znakove i simptome depresije, kao što su:

• Stalni osjećaji tuge, krivnje ili beznađa
• Gubitak interesa za stvari u kojima ste nekoć uživali
• Značajne promjene u vašem obrascu spavanja, kao što su problemi s padanjem ili spavanjem ili previše spavanja
• Umor ili neobjašnjiva bol ili drugi fizički simptomi bez vidljivog uzroka
• Problemi s koncentracijom ili pamćenjem stvari
• Promjene u apetitu dovode do značajnog gubitka ili povećanja tjelesne težine
• Fizički bolovi
• Osjećaj da život nije vrijedan življenja ili razmišljanje o samoubojstvu

Niste sigurni kako se liječiti? Razmislite o tome da se prvo obratite svom pružatelju primarne zdravstvene zaštite — na primjer, svom obiteljskom liječniku, internisti, medicinskoj sestri, opstetričaru ili ginekologu. Ako je potrebno, vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite može vas uputiti stručnjaku za mentalno zdravlje koji je specijaliziran za dijagnosticiranje i liječenje depresije.

Upamtite, depresija je uobičajena i izlječiva. Ako mislite da ste depresivni, nemojte se ustručavati potražiti pomoć.

Piše: Miroslav Horvat