Grant Study dio je Studije razvoja odraslih na Harvard Medical School . Riječ je o 75 godina dugoj studiji koja je pratila 268 obrazovanih muškaraca s Harvarda. Cilj studije bio je identificirati prediktore zdravog starenja.
Studiju, njezinu metodologiju i rezultate opisao je u tri knjige glavni istraživač u studiji George Eman Vaillant.
Robert Waldinger , direktor studije, psihijatar u Općoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvard rekao je: “Iznenađujuće otkriće je da naši odnosi i koliko smo sretni u svojim odnosima imaju snažan utjecaj na naše zdravlje Briga o svom tijelu je važna, ali briga o vašim odnosima također je oblik brige o sebi. Mislim da je to otkriće.”
Više od novca ili slave, ono su što ljude čini sretnima tijekom cijelog života jesi bliski odnosi, pokazuje istraživanje. Te veze štite ljude od životnih padova, pomažu u odgađanju mentalnog i fizičkog propadanja i bolji su prediktori dugog i sretnog života od društvene klase, kvocijenta inteligencije ili čak gena.
Nekoliko je studija pokazalo da je razina zadovoljstva ljudi njihovim odnosima u dobi od 50 godina bolji prediktor tjelesnog zdravlja od razine kolesterola. Ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim odnosima sa 50 godina bili su najzdraviji sa 80 godina. ”
Oni koji su održavali tople odnose morali su živjeti duže i sretnije, rekao je Waldinger, a usamljenici su često i ranije umirali. “Samoća ubija”, snažna je poput pušenja ili alkoholizma.” rekao je Robert Waldinger.
Prema studiji, oni koji su živjeli duže i uživali u zdravlju izbjegavali su pretjerano pušenje i alkohol. Istraživači su također otkrili da su oni sa snažnom društvenom podrškom doživjeli manje mentalno pogoršanje u starosti.
“Dobri odnosi ne štite samo naša tijela već i naš mozak ”, rekao je Waldinger u svom govoru. “A ti dobri odnosi, ne moraju stalno biti glatki. Neki od naših oktogenskih parova mogli su se svađati iz dana u dan, ali sve dok su osjećali da zaista mogu računati na drugoga kad je bilo teško, ti argumenti im nisu utjecali na sjećanja.”
U knjizi pod nazivom “Aging Well” Vaillant je napisao da šest čimbenika predviđa zdravo starenje muškaraca s Harvarda: tjelesna aktivnost, odsutnost zlouporabe alkohola i pušenja, zreli mehanizmi za suočavanje sa životnim usponima i padovima te uživanje u zdravoj težini i stabilan brak. Za muškarce iz gradskog središta obrazovanje je bilo dodatni faktor. “Što su ljudi iz gradskog područja stekli više obrazovanja”, napisao je Vaillant, “veća je vjerojatnost da će prestati pušiti, razumno jesti i umjereno koristiti alkohol.”
Što su ispitanici imali više faktora, to su im veće šanse za duže i sretnije živote.
“Kad je studija započela, nikoga nije bilo briga za empatiju ili privrženost”, rekao je Vaillant. “Ali ključ zdravog starenja su odnosi, odnosi, odnosi.“
Studija je pokazala da se uloga genetike i dugovječnih predaka pokazala manje važnom za dugovječnost od razine zadovoljstva odnosima u srednjim godinama, koji je sada prepoznat kao dobar prediktor zdravog starenja.
Alkoholizam i depresija mogli bi ljude koji su započeli život kao zvijezde ostaviti na kraju života kao olupine.
Jednostavno rečeno sreća je ljubav.
Piše: Miroslav Horvat