Dr. David Spiegel, suradnik Katedre za psihijatriju i bihevioralne znanosti, ravnatelj Centra za stres i zdravlje i ravnatelj Centra za integrativnu medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford ima više od 40 godina kliničkog i istraživačkog iskustva s hipnozom, fiziologijom stresa i psihoterapijom.
“Hipnoza je najstariji zapadnjački oblik psihoterapije, zapravo, to je vrlo moćno sredstvo za promjenu načina na koji koristimo svoj um za kontrolu percepcije i tijela.” rekao je dr. Spiegel.
Spiegel i njegov tim otkrili su tri obilježja mozga pod hipnozom. Svaka promjena viđena je samo u skupini koja je bila vrlo hipnotizirana i to samo dok su bili pod hipnozom.Prvo, vidjeli su smanjenje aktivnosti u području zvanom dorzalni anterior cingulate. “U hipnozi ste toliko zaokupljeni da ne brinete ni o čemu drugome”, rekao je dr. Spiegel.
Drugo, vidjeli su povećanje veza između dva druga područja mozga – dorsolateralnog prefrontalnog korteksa i insule. On je to opisao kao vezu između mozga i tijela koja pomaže mozgu da obrađuje i kontrolira ono što se događa u tijelu.
Treće, vidjeli su smanjene veze između dorsolateralnog prefrontalnog korteksa i mreže zadanog načina rada, koja uključuje medijalni prefrontalni i stražnji cingularni korteks. Ovo smanjenje funkcionalne povezanosti vjerojatno predstavlja nepovezanost između nečijih postupaka i njihove svijesti o svojim postupcima, rekao je Spiegel. “Kada ste stvarno angažirani u nečemu, zapravo ne razmišljate o tome da to učinite – samo to radite”, rekao je. Tijekom hipnoze, ova vrsta odvajanja između akcije i refleksije omogućuje osobi da se uključi u aktivnosti koje predloži kliničar.
Hipnotizirani apsolutno kontrolira svoje tijelo tijekom hipnoze. Unatoč hipnozi, ostat će svjestan onoga što radi i što se od njega traži. Ako ne želi učiniti nešto što se od njega traži ni pod hipnozom neće to učiniti. Ukoliko hipnotizer traži od žene da se skine, a to je suprotno njenim moralnim načelima, automatski će se probuditi kaže dr. Kurt Teperwain u svojoj knjizi “Visoka škola hipnoze”.
Hipnoza pokazuje značajne razlike u moždanoj aktivnosti. To sugerira da mozak reagira na hipnozu na jedinstven način.
Hipnoza nije serum istine. Iako ste otvoreniji za sugestiju tijekom hipnoze, još uvijek imate slobodnu volju i moralno prosuđivanje. Nitko vas ne može natjerati da kažete laž ili nešto što ne želite reći.
Ne može se svatko hipnotizirati. Jedna studija pokazuje da je oko 10 posto populacije vrlo hipnotibilno. Iako je moguće da bi ostatak populacije mogao biti hipnotiziran, manje je vjerojatno da će biti prijemčivi za tu praksu.
Iako hipnoza nosi stereotipe o scenskim nastupima, hipnoza je pravi terapeutski alat i može se koristiti kao alternativni medicinski tretman za nekoliko stanja što uključuje nesanicu , depresiju i liječenje boli.
Hipnoza se promovira kao tretman za mnoga stanja ili probleme. Istraživanja pružaju određenu potporu za korištenje hipnoze za neka, ali ne za sva stanja za koja se koristi.
Jedno istraživanje pokazuje jake dokaze za korištenje hipnoze za liječenje:
Neki izvori sugeriraju da se hipnoza može koristiti i za liječenje:
Potrebno je više istraživanja kako bi se potvrdio utjecaj hipnoze na liječenje ovih i drugih stanja.
Hipnoza rijetko uzrokuje bilo kakve nuspojave. Sve dok terapiju provodi obučeni hipnotizer ili hipnoterapeut, to može biti sigurna alternativna terapijska opcija.
Neki ljudi mogu imati blage do umjerene nuspojave, uključujući:
- glavobolju
- pospanost
- vrtoglavicu
- anksioznost
Piše: zavodljiva.com